Loma a tilid no yincuminco
Loma a tilid no yincuminco (原住民族語羅馬字)
[mikawit | o yin-se-ma no pisinanot]Kadadoedo no tilid a sowal no yincuminco, o Loma a tilid ko sapitilid to sowal no Taywan, o nitelekan ko sapidoedo to kalosowal no yincuminco i Taywan saka, o Latin a tilid ko sapitilid. I 1947 miheca o sakanga’ay a mipatenak no kiwkay, kalotilid no sowal nanoyaan sa marocek, maledef i kasaniyaro’ mademak. Tahiikor i 2005 miheca pakayni yincuminco wiyinhuy ko kalomaoc mitelek to kalotilid no kasafinacadan, toya miheca 12 folad 15 romi’ad hapiw sato ko Kiwikkopo no Conghuaminko.
Likisi (歷史)
[mikawit | o yin-se-ma no pisinanot]Saki likisi, sarakatay masadak tilid no finacadan itiya pikowan ho no Netherland itiya, o midemakay sakitini i pasaetip a Pinpu finacadan, oya kafana’an no tamdaw, o nano iraay matilid to no Silaya finacadan tilid “Sinkang wenso” ato fangcalay cudad “Matay ratoh” a tilid.
I 17-19 sician a Min, Cin a to’ek, mikowanay ono Minnanyu (Holowie) a payrangan a sowal palapayrang a tilid to saki Pinpu finacadan a sowal a radiw ato sasowalan[1].
I kaDipongan a to’ek, nawhani maledef ko no Dipong a kiwiko, pakayni no Dipong a tilid to katakana ko sapitilid to kasafinacadan a sowal. Roma sato, sakiniyaro’ a midemakay to finacadan a sowal tilid ato misolapay a hakasi, o Loma a tilid no finacadan ko sapitilid, tinako ni Ino Kaori a nidemakan.
I 1945 miheca o picomod to no Conghuaminko ko Taywan, nawhani o pilakowaping satawo’ kakihar, milalang ko kokmin sifo to pisano Loma, katakana no Dipong a tilid, o sowal no finacadan palano niyaro’ a sowal, saka o “kalo sowal no kasaniyaro’” saheto o ngiha no kowaping ko sapitilid saan, saka ira ko no kowaping a ngiha ko tilid no kasafinacadan[2].
I 1947 miheca miteka, seysiyo konghuy no Taywan misitapang pala Loma a tilid ko seysiyo, radiw ko pifalic no kalofinacadan a tilid. Ikor makilim mafo’ot pala no kowaping ko ngiha a tilid.
I 1960 mihecaan miteka macakat to ko niyah harateng no Taywan itiya, o seysiyo konghuy misatatas mihalaka to ’adihayay kalotilid no kasafinacadan tangasa anini.
I 1980 mihecaan, macowat to ko onto no yincuminco i Taywan, “Patikolen ko sowal no Ina” malo onto a salongoc ko nian. O kiwikopo nai 1992 miheca patorod to satakaraway kingkiwyin ci Li Rengui misolimetay to “Congko sasowalan no notimolan kanatal a sowal no finacadan a ngiha rocokan no tilid”, i 1994 mihecaan mihapiw midemak.
I 2001 miheca miteka ko Taywan midemak to Yincuminco wacay no pilifet to sowal, saki sarocod malacecayay matatodongay a tilidan matongal matongal sato, Sincenyin yincuminco i kasafinacadan to nikasasowalen, mikingkiway to sowal no yincuminco a sowal, hakasi no yincumin ato kiwikopo micikerohay to kowaping a wiyinhuy, i 2005 miheca 6 folad lomaoc “misetek to yincuminco a sowal rocokan a laoc”, itiya miheca 12 folad 15 romi’ad patilid to kiwikopo to pahecian no pihapiw a midemak.
Kasafinacadan a Loma tilid a nitelekan (各族語原有的羅馬字規範化)
[mikawit | o yin-se-ma no pisinanot]Laeno, kasafinacadan a Loma tilid a nitelekan (ano eca sarakatay kao tilid) ato nitelakan miheca[3] (2013 miheca 1 folad).
| 語言 | 規範者(或最早使用者) | 年代 | |
| 1 | Bunun
布農語 |
胡文池 | 1949 |
| 2 | Paiwan
排灣語 |
懷約翰(John Whitehorn,英國) | 1951 |
| 3 | Truku
太魯閣語 |
柯饒富(Ralph Covell,美國)、田信德 | 1951、1985 |
| 4 | Tayal
泰雅語 |
穆克禮(Clare Elliot McGill,加拿大) | 1956 |
| 5 | ’Amis
阿美語 |
葉德華(Edvard Torjesen,美國)、方敏英(Virginia A. Fey,美國) | 1957 |
| 6 | Seediq
賽德克語 |
明惠鐸(Robert F. Baudhuin,美國) | 1970 ± |
| 7 | Puyuma
卑南語 |
張阿信、曾建次、吳賢明 | 1970-1984 |
| 8 | Tao
雅美語 |
羅亞琴(Ginny Larson,美國)、湯思玫(Rosemary Thomason,加拿大)、王榮基 | 1987 |
| 9 | Rukai
魯凱語 |
鍾思錦 | 1988 |
| 10 | Saisiyat
賽夏語 |
趙山河 | 1990 |
| 11 | Kacalan
噶瑪蘭語 |
李壬癸、偕萬來 | 1992-1996 |
| 12 | Thau
邵語 |
李壬癸、簡史朗 | 1992-2001 |
| 13 | Tsou
鄒語 |
汪幸時(鄒語工作室) | 1993 |
| 14 | Kanakanavu
卡那卡那富語 |
蔡恪恕(Szakos Jozsef,奧地利) | 1999 |
| 15 | Hla’alua
拉阿魯哇語 |
蔡恪恕(Szakos Jozsef,奧地利)、游仁貴 | 1999 |
| 16 | Sakizaya
撒奇萊雅語 |
帝瓦伊·撒耘 (Tiway Sayion) | 2001 |
Kalotilid no sowal-16 sowal, tilid, ngiha no yincumin i Taywan[7]
| 族別 | a | ae | b | c | d | dh | dj | dr | e | é | f | g | h | hl | i | ɨ | j | k | l | lh | lj | lr | m | n | ng | o | oe | p | q | R | r | ṟ | S | s | sh | t | th | tj | tr | u | ʉ | v | w | x | y | z | ' | ^ |
| 阿美語 | a | t͡s | d, ð, ɬ | e | b, f, v | ħ | i | k | ɾ | m | n | ŋ | o | p | r | s | t | u | w | x | j | ʡ | ʔ | |||||||||||||||||||||||||
| 泰雅語 | a | β, v | t͡s | e | ɣ | h | i | k | l | m | n | ŋ | o | p | q | r | ɾ | s | t | u | w | x | j | z | ʔ | |||||||||||||||||||||||
| 布農語 | a | b | t͡s, t͡ɕ | d | e, ə | x, χ | i | k | l, ɬ | m | n | ŋ | o | p | q | s | t | u | v | ð | ʔ | |||||||||||||||||||||||||||
| 卡那卡那富語 | a | t͡s | e | i | k | m | n | ŋ | o | p | ɾ | s | t | u | ɨ | v | ʔ | |||||||||||||||||||||||||||||||
| 噶瑪蘭語 | a | b | ɮ | ə | h | i | k | ɾ | m | n | ŋ | o | p | q | ʁ | s | t | u | w | j | z | ʔ | ||||||||||||||||||||||||||
| 排灣語 | a | b | t͡s | d | ɟ | ɖ | e | g | h | i | k | ɭ | ʎ | m | n | ŋ | p | q, ʔ | r | s | t | c | u | v | w | j | z | ʔ | ||||||||||||||||||||
| 卑南語 | a | b | t͡s | d | ɖ | ə | g | h | i | k | l | ɮ | ɭ | m | n | ŋ | p | r | s | t | ʈ | u | v | w | j | z | ʔ | |||||||||||||||||||||
| 魯凱語 | a | b | t͡s | d | ð | ɖ | ə | e | g | h | i | ɨ | k | l | ɭ | m | n | ŋ | o | p | r | s | t | θ | ʈ | u | v | w | j | z | ʔ | |||||||||||||||||
| 拉阿魯哇語 | a | t͡s | ɬ | i | k | ɾ | m | n | ŋ | p | r | s | t | u | ɨ | v | ʔ | |||||||||||||||||||||||||||||||
| 賽夏語 | a | æ | β | ə | h | i | k | l | m | n | ŋ | o | œ | p | r | ʃ | s, θ | t | w | j | z, ð | ʔ | ||||||||||||||||||||||||||
| 撒奇萊雅語 | a | b | t͡s | d, ð, ɬ | ə | ħ | i | k | ɾ | m | n | ŋ | o | p | s | t | u | w | j | z | ʡ | |||||||||||||||||||||||||||
| 賽德克語 | a | b | t͡s | d | e, ə | g | ħ | i | ɟ | k | l | m | n | ŋ | o | p | q | r | s | t | u | w | x | j | ||||||||||||||||||||||||
| 太魯閣語 | a | b | t͡ɕ | d | ə | ɣ | ħ | i | ɟ | k | ɮ | m | n | ŋ | o | p | q | ɾ | s | t | u | w | x | j | ||||||||||||||||||||||||
| 邵語 | a | b | d | ɸ | h | i | k | l | ɬ | m | n | ŋ | p | q | r | s | ʃ | t | θ | u | β, w | j | ð | ʔ | ||||||||||||||||||||||||
| 鄒語 | a | ɓ | t͡s | e | f | x | i | k | ɗ | m | n | ŋ | o | p | s | t | u | v | ɨ | j | z | ʔ | ||||||||||||||||||||||||||
| 達悟語 | a | b | t͡s, t͡ɕ | ɖ | ə | g | ɰ | i | d͡ʒ, d͡ʝ | k | l | m | n | ŋ | o, u | p | ɻ | ʂ | t | f | w | j | r | ʔ |
Pacipingan, ira ko 26 ngiha a tilid to no Loma, roma ira ko pacipingan, halo “:” ato 6 a ciping to “ ’ ”, “ ^ ”, “ r ”, “ é ”, “ ɨ ”, “ ʉ ”.
6 tada ngiha
| fangko | Paciping ngiha | pafangkoan |
| 1 | ʼ | 02BC |
| 2 | ⌃ | 2303 |
| 3 | ṟ | 1E5F |
| 4 | é | 00E9 |
| 5 | ɨ | 0268 |
| 6 | ʉ | 0289 |
Pinengnengan a tilid (參考文獻)
[mikawit | o yin-se-ma no pisinanot]1.原住民書寫系統. 台灣文化部臺灣大百科全書. [2018-05-07]. (原始內容存檔於2018-05-02) (中文(繁體)).
2.行政院原住民族委員會. 原住民族語言書寫系統 (PDF). 2005-12-15 [2018-05-07]. (原始內容 (PDF)存檔於2013-10-04) (中文(繁體)).
3.存档副本 (PDF). [2022-04-09]. (原始內容存檔 (PDF)於2022-03-29).
4.存档副本 (PDF). [2022-03-11]. (原始內容存檔 (PDF)於2022-03-29).
5.從語言學入手的排灣宣教師—懷約翰牧師 - 鄭仰恩 - 新使者雜誌 The New Messenger 105期 另類教育在台灣. newmsgr.pct.org.tw. [2021-01-07]. (原始內容存檔於2021-03-02).
6.存档副本. [2021-01-07]. (原始內容存檔於2020-04-18).
7.存档副本 (PDF). [2022-03-11]. (原始內容存檔 (PDF)於2016-09-17).
8.原住民姓名登記及羅馬拼音相關說明,內政部戶政司107.8.27
Pi’arawan (參見)
[mikawit | o yin-se-ma no pisinanot]1.台灣南島語言
2.原住民族語能力認證
3.語言復興
4.國際音標