跳至內容

Loma a tilid no yincuminco

nani… a masadak Wikipedia

Loma a tilid no yincuminco (原住民族語羅馬字)

[mikawit | o yin-se-ma no pisinanot]

Kadadoedo no tilid a sowal no yincuminco, o Loma a tilid ko sapitilid to sowal no Taywan, o nitelekan ko sapidoedo to kalosowal no yincuminco i Taywan saka, o Latin a tilid ko sapitilid. I 1947 miheca o sakanga’ay a mipatenak no kiwkay, kalotilid no sowal nanoyaan sa marocek, maledef i kasaniyaro’ mademak. Tahiikor i 2005 miheca pakayni yincuminco wiyinhuy ko kalomaoc mitelek to kalotilid no kasafinacadan, toya miheca 12 folad 15 romi’ad hapiw sato ko Kiwikkopo no Conghuaminko.

Saki likisi, sarakatay masadak tilid no finacadan itiya pikowan ho no Netherland itiya, o midemakay sakitini i pasaetip a Pinpu finacadan, oya kafana’an no tamdaw, o nano iraay matilid to no Silaya finacadan tilid “Sinkang wenso” ato fangcalay cudad “Matay ratoh” a tilid.

I 17-19 sician a Min, Cin a to’ek, mikowanay ono Minnanyu (Holowie) a payrangan a sowal palapayrang a tilid to saki Pinpu finacadan a sowal a radiw ato sasowalan[1].

I kaDipongan a to’ek, nawhani maledef ko no Dipong a kiwiko, pakayni no Dipong a tilid to katakana ko sapitilid to kasafinacadan a sowal. Roma sato, sakiniyaro’ a midemakay to finacadan a sowal tilid ato misolapay a hakasi, o Loma a tilid no finacadan ko sapitilid, tinako ni Ino Kaori a nidemakan.  

I 1945 miheca o picomod to no Conghuaminko ko Taywan, nawhani o pilakowaping satawo’ kakihar, milalang ko kokmin sifo to pisano Loma, katakana no Dipong a tilid, o sowal no finacadan palano niyaro’ a sowal, saka o “kalo sowal no kasaniyaro’” saheto o ngiha no kowaping ko sapitilid saan, saka ira ko no kowaping a ngiha ko tilid no kasafinacadan[2].

I 1947 miheca miteka, seysiyo konghuy no Taywan misitapang pala Loma a tilid ko seysiyo, radiw ko pifalic no kalofinacadan a tilid. Ikor makilim mafo’ot pala no kowaping ko ngiha a tilid.

I 1960 mihecaan miteka macakat to ko niyah harateng no Taywan itiya, o seysiyo konghuy misatatas mihalaka to ’adihayay kalotilid no kasafinacadan tangasa anini.

I 1980 mihecaan, macowat to ko onto no yincuminco i Taywan, “Patikolen ko sowal no Ina” malo onto a salongoc ko nian. O kiwikopo nai 1992 miheca patorod to satakaraway kingkiwyin ci Li Rengui misolimetay to “Congko sasowalan no notimolan kanatal a sowal no finacadan a ngiha rocokan no tilid”, i 1994 mihecaan mihapiw midemak.

I 2001 miheca miteka ko Taywan midemak to Yincuminco wacay no pilifet to sowal, saki sarocod malacecayay matatodongay a tilidan matongal matongal sato, Sincenyin yincuminco i kasafinacadan to nikasasowalen, mikingkiway to sowal no yincuminco a sowal, hakasi no yincumin ato kiwikopo micikerohay to kowaping a wiyinhuy, i 2005 miheca 6 folad lomaoc “misetek to yincuminco a sowal rocokan a laoc”, itiya miheca 12 folad 15 romi’ad patilid to kiwikopo to pahecian no pihapiw a midemak.

Kasafinacadan a Loma tilid a nitelekan (各族語原有的羅馬字規範化)

[mikawit | o yin-se-ma no pisinanot]

Laeno, kasafinacadan a Loma tilid a nitelekan (ano eca sarakatay kao tilid) ato nitelakan miheca[3] (2013 miheca 1 folad).

語言 規範者(或最早使用者) 年代
1 Bunun

布農語

胡文池 1949
2 Paiwan

排灣語

懷約翰(John Whitehorn,英國) 1951
3 Truku

太魯閣語

柯饒富(Ralph Covell,美國)、田信德 1951、1985
4 Tayal

泰雅語

穆克禮(Clare Elliot McGill,加拿大) 1956
5 ’Amis

阿美語

葉德華(Edvard Torjesen,美國)、方敏英(Virginia A. Fey,美國) 1957
6 Seediq

賽德克語

明惠鐸(Robert F. Baudhuin,美國) 1970 ±
7 Puyuma

卑南語

張阿信、曾建次、吳賢明 1970-1984
8 Tao

雅美語

羅亞琴(Ginny Larson,美國)、湯思玫(Rosemary Thomason,加拿大)、王榮基 1987
9 Rukai

魯凱語

鍾思錦 1988
10 Saisiyat

賽夏語

趙山河 1990
11 Kacalan

噶瑪蘭語

李壬癸、偕萬來 1992-1996
12 Thau

邵語

李壬癸、簡史朗 1992-2001
13 Tsou

鄒語

汪幸時(鄒語工作室) 1993
14 Kanakanavu

卡那卡那富語

蔡恪恕(Szakos Jozsef,奧地利) 1999
15 Hla’alua

拉阿魯哇語

蔡恪恕(Szakos Jozsef,奧地利)、游仁貴 1999
16 Sakizaya

撒奇萊雅語

帝瓦伊·撒耘 (Tiway Sayion) 2001

Kalotilid no sowal-16 sowal, tilid, ngiha no yincumin i Taywan[7]

族別 a ae b c d dh dj dr e é f g h hl i ɨ j k l lh lj lr m n ng o oe p q R r S s sh t th tj tr u ʉ v w x y z ' ^
阿美語 a t͡s d, ð, ɬ e b, f, v ħ i k ɾ m n ŋ o p r s t u w x j ʡ ʔ
泰雅語 a β, v t͡s e ɣ h i k l m n ŋ o p q r ɾ s t u w x j z ʔ
布農語 a b t͡s, t͡ɕ d e, ə x, χ i k l, ɬ m n ŋ o p q s t u v ð ʔ
卡那卡那富語 a t͡s e i k m n ŋ o p ɾ s t u ɨ v ʔ
噶瑪蘭語 a b ɮ ə h i k ɾ m n ŋ o p q ʁ s t u w j z ʔ
排灣語 a b t͡s d ɟ ɖ e g h i k ɭ ʎ m n ŋ p q, ʔ r s t c u v w j z ʔ
卑南語 a b t͡s d ɖ ə g h i k l ɮ ɭ m n ŋ p r s t ʈ u v w j z ʔ
魯凱語 a b t͡s d ð ɖ ə e g h i ɨ k l ɭ m n ŋ o p r s t θ ʈ u v w j z ʔ
拉阿魯哇語 a t͡s ɬ i k ɾ m n ŋ p r s t u ɨ v ʔ
賽夏語 a æ β ə h i k l m n ŋ o œ p r ʃ s, θ t w j z, ð ʔ
撒奇萊雅語 a b t͡s d, ð, ɬ ə ħ i k ɾ m n ŋ o p s t u w j z ʡ
賽德克語 a b t͡s d e, ə g ħ i ɟ k l m n ŋ o p q r s t u w x j
太魯閣語 a b t͡ɕ d ə ɣ ħ i ɟ k ɮ m n ŋ o p q ɾ s t u w x j
邵語 a b d ɸ h i k l ɬ m n ŋ p q r s ʃ t θ u β, w j ð ʔ
鄒語 a ɓ t͡s e f x i k ɗ m n ŋ o p s t u v ɨ j z ʔ
達悟語 a b t͡s, t͡ɕ ɖ ə g ɰ i d͡ʒ, d͡ʝ k l m n ŋ o, u p ɻ ʂ t f w j r ʔ

Pacipingan, ira ko 26 ngiha a tilid to no Loma, roma ira ko pacipingan, halo “:” ato 6 a ciping to “ ’ ”, “ ^ ”, “ r ”, “ é ”, “ ɨ ”, “ ʉ ”.

6 tada ngiha

fangko Paciping ngiha pafangkoan
1 ʼ 02BC
2 2303
3 1E5F
4 é 00E9
5 ɨ 0268
6 ʉ 0289

Pinengnengan a tilid (參考文獻)

[mikawit | o yin-se-ma no pisinanot]

1.原住民書寫系統. 台灣文化部臺灣大百科全書. [2018-05-07]. (原始內容存檔於2018-05-02) (中文(繁體)).

2.行政院原住民族委員會. 原住民族語言書寫系統 (PDF). 2005-12-15 [2018-05-07]. (原始內容 (PDF)存檔於2013-10-04) (中文(繁體)).

3.存档副本 (PDF). [2022-04-09]. (原始內容存檔 (PDF)於2022-03-29).

4.存档副本 (PDF). [2022-03-11]. (原始內容存檔 (PDF)於2022-03-29).

5.從語言學入手的排灣宣教師—懷約翰牧師 - 鄭仰恩 - 新使者雜誌 The New Messenger 105期 另類教育在台灣. newmsgr.pct.org.tw. [2021-01-07]. (原始內容存檔於2021-03-02).

6.存档副本. [2021-01-07]. (原始內容存檔於2020-04-18).

7.存档副本 (PDF). [2022-03-11]. (原始內容存檔 (PDF)於2016-09-17).

8.原住民姓名登記及羅馬拼音相關說明,內政部戶政司107.8.27

Pi’arawan (參見)

[mikawit | o yin-se-ma no pisinanot]

1.台灣南島語言

2.原住民族語能力認證

3.語言復興

4.國際音標

Papotalay calay (外部連結)

[mikawit | o yin-se-ma no pisinanot]